A+ A A-

Rad sa počiniteljima nasilja

Istraživanje Rasprostranjenosti karakteristike nasilja prema ženama u BIH, koje je Agencija za ravnopravnost spolova BIH provela 2013.godine je pokazalo da više od polovine žena iz uzorka (47,2% u BiH, 47,2% u FBiH  i 47,3% u RS-u) doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon što je navršilo 15 godina. Tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju, neki oblik nasilja iskusilo je 11,9% žena u BiH (12,7% u FBiH i 10,6% u RS-u).
Nalazi ukazuju na to da je psihičko nasilje najrasprostranjenije, sa ukupnom stopom prevalencije od 41,9% tokom života i 10,8% u toku posljednjih godinu dana, te da iza njega  slijedi fizičko nasilje, sa stopom prevalencije na životnom nivou od 24,3%, a tokom posljed- njih godinu dana 2,4%. Seksualno nasilje doživjelo je tokom odraslog života 6% žena, dok  je ovakvo iskustvo u toku posljednjih godinu dana imalo 1,3% žena.
Najšire je rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri, jer su oni počinioci u 71,5% slučajeva. U cjelini gledano, sfera intimnih partnerskih i porodičnih odnosa daleko je veći izvor opasnosti od nasilja za žene nego što je to šira zajednica.

U zakonodavnom području načinjeni krupni koraci donošenjem entitetskih Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji  predviđaju niz novih mjera u cilju zaštite žrtava porodičnog nasilja. No, zbog sporog donošenja provedbenih pravilnika i nedovoljne usklađenosti djelovanja ključnih aktera u sistemu, neke zaista savremene i učinkovite mogućnosti suzbijanja porodičnog nasilja se još ne koriste.
Sva svjetska iskustva govore kako uspješna borba protiv porodičnog nasilja pretpostavlja dobro usklađen i koordiniran angažman više ključnih sistema (u prvom redu policije, socijalne zaštite, pravosuđa i zdravstva), kao i suradnju nevladinih organizacija koje se bave porodičnim nasiljem.
Usklađenost zajedničkog djelovanja oslanja se i na razvoj različitih programa. Pa se tako u Bosni i Hercegovini pored zakonske regulative i inkriminisanja nasilnog ponašanja u porodici kao krivičnog ili/i prekršajnog djela provode i programi za žene žrtve nasilja koji imaju dugu tradiciju a vezani su prvenstveno uz rad nevladinih organizacija te edukativni programi za senzibilizaciju strucnjaka za rad u području nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Dok je rad sa počiniteljima nasilja područje koje je do sad bilo zanemareno.

U Okvirnoj strategiji za provedbu CAHVIO u BIH za period 2015-2018 u strateškom cilju 1. A pod tačkom 1.6. se navodi „Provoditi prilagođene programe rada sa počiniteljima nasilja nad ženama i nasilja u porodici“.
U Strategiji za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji (2013-2017) („Službene novine Federacije BiH,“ broj 22/13), odnosno strateškom cilju: 5. se navodi „Razvijen multidisciplinarni pristup u lokalnim zajednicama u pružanju odgovarajućih vidova zaštite i tretmana žrtava nasilja u obitelji i rada sa osobama koje su počinile nasilje u obitelji“.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBIH kaže: „Odnosi među članovima obitelji zasnivaju se na humanim principima koji podrazumijevaju međusobno poštivanje, pomaganje, privrženost, održavanje skladnih odnosa uz razvijanje i ispoljavanje najboljih osobina, pri tome imajući u vidu posebno obavezu zaštite djece, poštivanje ravnopravnosti spolova i dobrovoljnost stupanja u brak i vanbračnu zajednicu (Sl.novine FBiH br.20/2013)“. Ovaj zakon u članu 37. daje obavezu donošenja programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji, koji između ostalog sadrži i mjere neophodne za rad sa osobama koje su počinile nasilje, ali i edukacije profesionalaca i dr.

Članom 9 ovog Zakona su također definirane i zaštitne mjere za počinitelje nasilja:
1) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor,
2) zabrana približavanja žrtvi nasilja,
3) zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju,
4) obavezni psihosocijalni tretman,
5) obavezno liječenje od ovisnosti,
6) privremeno lišenje slobode i zadržavanje.
Svrha zaštitnih mjera je osiguravanje nužne zaštite zdravlja i sigurnosti osoba izloženih nasilju, sprječavanje nasilja u porodici, te poduzimanje učinkovitih mjera preodgoja i liječenja nasilnih osoba.


Literatura:

Ajduković, M. (2004). Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji, Zagreb, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.
Ajduković, D. (2005). Psihosocijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja – Austrijski model, Zagreb, Ljetopis socijalnog rada, vol. 12, broj 2/2006, str. 347-365.
Agencija za ravnopravnost spolova BIH (2013). Rasprostranjenost i karakteristike nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
 



Vijesti i najave

Analiza

O projektu

Projekat „Multidisciplinarni pristup u radu sa počiniteljima nasilja u porodici u Kantonu 10“ provodi Udruženje “Žena BiH” u partnerstvu sa Udrugom socijalnih radnika HBŽ, a u u okviru UN Women projekta “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”, koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju.

Implementacija projekta

UN Women BiH projekt “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”

Finansijska podrška projektu

Projekt finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA)

Žena BiH Mostar

Trg Ivana Krndelja 3
88104 Mostar
Bosna i Hercegovina

+ 387 36 550 339

+ 387 36 558 526

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.



Design © Skype | Žena BiH. All rights reserved.

Premium templates by bigtheme.org